Metabolički sindrom uključuje najmanje tri od pet zdravstvenih stanja koja povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Pored toga, metabolički sindrom može izazvati druge zdravstvene komplikacije.
Dobra vest je da se svako od navedenih stanja može efikasno lečiti – promenama načina života i/ili odgovarajućom medikamentoznom terapijom.
Zato su prevencija, ali i postavljanje pravovremene dijagnoze metaboličkog sindroma, ključ kao uspešnom oporavku.
Šta je metabolički sindrom?
Za razliku od brojnih drugih oboljenja, metabolički sindrom ne bi mogao da se nazove jednom, konkretnom bolešću ili zdravstvenim stanjem.
Zato se postavlja pitanje – metabolicki sindrom sta je?
Suštinski posmatrano, radi se o stanju koje uključuje pet faktora rizika koji, ukoliko se ne leče, povrećavaju verovantoću od nastanka srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.
Iako u neku ruku slični, ne treba poistovećivati poremecaj metabolizma sa metaboličkim sindromom.
Metabolički poremećaji su stanja koja mogu negativno uticati na bilo koji aspekt metabolizma. O tome će kasnije biti više reči.
Evo koji su pet faktora rizika (kriterijuma) za određivanje metaboličkog sindroma.
- Prekomerna težina oko stomaka (abdominalna gojaznost ili salo na stomaku). To uključuje obim struka veći od 102 cm kod muškaraca, odnosno veći od 89 cm kod žena.
- Hipertrigliceridemija. Nivoi triglicerida koji su 150 miligrama po decilitru krvi (mg/dL) ili veći (veći od 1,7 mmol/L).
- Nizak nivo HDL holesterola, odnosno kada je HDL holesterol manji od 40 mg/dL kod muškaraca ili manji od 50 mg/dL kod žena.
- Povišeni nivoi šećera/glukoze u krvi. To se odnosi na nivo šećera u krvi natašte od 100 mg/dL ili više (više od 6,1 mmol/l). Ovo je i stanje koje ukazuje na insulinsku rezistenciju. Ako je 100 do 125 mg/dl, to je stanje predijabetesa. Ako je više od 125 mg/dL, onda je najverovatnije u pitanju dijabetes tipa 2.
- Visok krvni pritisak. Vrednosti sistolnog krvnog pritiska 130 mmHg ili više, i/ili dijastolnog krvnog pritiska 85 mmHg ili više.
Ako osoba ima jedan od ovih faktora rizika, ne znači da ima i metabolički sindrom.
Ali, sva ova stanja čak i pojedinačno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.
S druge strane, ako osoba ispunjava 3 ili više navedena kriterijuma, to će definitivno dovesti do dijagnoze metaboličkog sindroma.
Koji su uzroci metaboličkog sindroma?
Postoji složena mreža faktora koji mogu doprineti povećanju rizika od nastanka metaboličkog sindroma.
Između ostalog, tu spadaju:
- Uzrast (kod starijih od 50 godina rizik je najveći)
- Porodična istorija metaboličkog sindroma (genetski faktori)
- Nedovoljno fizičkih aktivnosti
- Uzimanje određenih lekova, kao što su kortikosteroidi, lekovi za krvni pritisak, psihijatrijski lekovi
- Opstruktivna apneja u snu, hronična bolest bubrega ili nealkoholna masna bolest jetre
Međutim, dva najvažnija faktora rizika za metabolički sindrom definitivno su centralna gojaznost (akumulacija masnoća oko stomaka) i insulinska rezinstecija.
S jedne strane, prekomerna težina u predelu stomaka može dovesti do akumulacije masti u jetri i mišićnim ćelijama.
S druge strane, insulinska rezistencija je stanje koje se karakteriše neadekvatnim odgovorom ćelijama na efekat insulina.
Insulin je, inače, hormon koji luči pankreas, koji pretvara hranu u energiju (skladišti masti) i reguliše nivo šećera u krvi.
Kada ćelije ne reaguju adekvatno na insulin, to znači da insulin ne može efikasno preuzeti glukozu u krvi i ubaciti je u ćelije. Dakle, ostaje višak šećera u krvi.
Kao rezultat toga, pankreas proizvodi još više insulina, kako bi pokušao da prevaziđe povećanje nivoa glukoze u krvi.
To dovodi do viška i insulina u krvi – hiperinsulinemija.
Ako organizam ne može da proizvede dovoljno insulina da efikasno reguliše nivo šećera u krvi, to dovodi do visokog šećera u krvi (hiperglikemije), predijabetesa ili dijabetesa tipa 2.
Insulinska rezistencija i hiperinsulinemija takođe mogu dovesti do:
- Gojaznosti
- Kardiovaskularnih bolesti.
- Masne bolesti jetre.
- Sindroma policističnih jajnika (PCOS)
Koji su metabolicki sindrom simptomi?
Treba znati da ne izazivaju svi aspekti metaboličkog sindroma simptome. To znači da će se metabolicki sindrom simptomi razlikovati u zavisnosti od toga koje od navedenih pet stanja je prisutno kod osobe.
U najvećem broju slučajeva visok nivo triglicerida ili nizak HDL holesterol obično ne izazivaju bilo kakve simptome.
Metabolički sindrom uopšte ne mora nužno izazvati specifične simptome da bi se tačno znalo da se radi o metaboličkom sindromu.
Međutim, visok nivo šećera u krvi – hiperglikemija – može izazvati simptome kod nekih ljudi, kao što su:
- Povećana žeđ (polidipsija)
- Povećano i učestalo mokrenje, naročito noću
- Zamagljen vid
- Glavobolje i umor
- Tamna nijansa kože ispod pazuha, na leđima ili bočnim stranama vrata
Šta je to poremecaj metabolizma (metabolički poremećaj)?
Kao što smo rekli, ne treba stavljati znak jednakosti između metaboličkih poremećaja (poremecaj metabolizma) i metaboličkog sindroma.
Da objasnimo.
Metabolizam se odnosi na sve tekuće biohemijske procese koji održavaju funkcionisanje živih organizama.
Tačnije, metabolizam predstavlja ravnotežu između sledeća dva procesa:
- Katabolizam, koji se odnosi na proizvodnju energije tako što se veći molekuli razlažu na manje. Recimo, ovo može uključivati razlaganje ili razgradnju molekula ugljenih hidrata na glukozu.
- Anabolizam, koji se odnosi na trošenje energije za izgadnju novih ćelija, održavanje telesnih tkiva i skladišenje energije.
Poremecaj metabolizma nastaje kada abnormalne hemijske reakcije poremete odnos između navedena dva procesa.
Ovo može uticati na to koliko dobro telo može da razgradi velike molekule za energiju, koliko efikasno ćelije mogu da proizvode energiju ili da izazovu probleme sa regulacijom energije.
Na primer, dijabetes tipa 2 je stanje poremećaja metabolizma koji ometa način na koji telo koristi ili reguliše hormon insulin.
Insulin, kao anabolički hormon, pomaže glukozi da uđe u ćelije u telu i da obezbedi energiju. Takođe, omogućava telu da skladišti glukozu u tkivu mišića ili jetre, u vidu glikogena.
Budući da insulin ne funkcioniše ispravno kod dijabetičara, to može dovesti do visokog nivoa glukoze u krvi, što može izazvati niz zdravstvenih problema.
Pored dijabetesa, poremecaj metabolizma se može ogledati i u drugim stanjima, kao što su:
- Gošeova bolest. U pitanju je retko nasledno, odnosno genetsko metaboličko oboljenje gde dolazi da akumulacije lipida, odnosno masti u ćelijama odgovornim za imunitet (u slezini ili jetri). Ovaj poremecaj metabolizma je rezultat genetske mutacije koja ograničava proizvodnju enzima glukocerebrozidaze.
- Hemohromatoza. Radi se o poremećaju metabolizma koji izaziva prekomernu akumulaciju gvožđa u organizmu i taloženje ovog minerala u različitim organima. Između ostalog, hemohromatoza može dovesti do bolova u zglobovima, umora, slabosti, tamne boje kože, bolova u stomaku.
- Fenilketonurija (PKU). Izuzetno retko metaboličko oboljenje i nasledni poremećaj koji uzrokuje akumulaciju aminokiseline fenilalanin u telu. Osobe sa ovim stanjem ili nemaju uopšte ili imaju smanjenu sposobnost da proizvode enzim fenilalanin hidroksilazu. Bez ovog enzima, nije moguća razgradnja fenilalanina. Na taj način dolazi do nakupljanja ove aminokiseline, što može izazvati oštećenje mozga i brojne druge zdravstvene probleme.
- Mitohondrijski poremećaji. Poremećaji mitohondrija su grupa stanja koja sprečavaju mitohondrije da proizvode dovoljno energije za pravilno funkcionisanje ćelija. Ovi poremećaji mogu uticati na bilo koji deo tela, jer sve ćelije sadrže mitohondrije i zahtevaju energiju. Na primer, mogu uticati na rast i funkciju mišića ili izazvati dijabetes.
Koji su to poremecaj metabolizma simptomi?
Metabolički poremećaji su raznovrsni i mogu uticati na mnoge aspekte funkcionisanja tela.
Ali, neki uobičajeni poremecaj metabolizma simptomi uključuju sledeće znake:
- Umor
- Mišićna slabost
- Neočekivano povećanje ili gubitak težine
- Promene u boji kože
- Bol u stomaku
- Mučnina ili povraćanje
- Smanjen apetit
- Problemi u razvoju kod beba i odojčadi
U čemu se sastoji metabolicki sindrom lecenje?
Postavljaju se pitanja – u čemu se sastoji i da li je uopšte moguće metabolicki sindrom lecenje?
Glavni ciljevi lečenja metaboličkog sindroma su smanjenje rizika od srčanih oboljnja i dijabetesa tipa 2, ako kod osobe ova stanja već nisu prisutna.
Svakako, lečenje metaboličkog sindorma može uključivati promenu načina života i/ili tretman lekovima.
1) Metabolički sindrom i promene životnih navika
- Gubitak i održavanje zdrave telesne težine. U slučaju gojaznosti ili prekomerne težine, naročito u predelu stomaka, neophodna je adekvatna metabolicki sindrom ishrana radi gubitka suvišnih kilograma.
- Redovno vežbanje, koje pomaže u borbi protiv insulinske rezistencije, održavanju kardiovaskularnog zdravlja, kao i gubitka težine.
- Konzumiranje hrane koja je zdrava za srce, što uključuje više povrća, voća, ribe, nemasne živine i integralnih žitarica. Mediteranska dijeta je jedan primer kako treba da izgleda metabolicki sindrom ishrana.
- Kvalitetan san. Nedostatak sna i poremećaji spavanja (kao što je apneja) mogu pogoršati metabolički sindrom ili doprineti njegovom razvoju.
- Prestanak pušenja. Konzumiranje cigareta može smanjiti HDL holesterol, povećati krvni i oštetiti krvne sudove, što može dovesti do bolesti koronarnih arterija.
- Upravljanje stresom. Visok nivo kortizola („hormona stresa“) tokom dužeg vremenskog perioda može povećati trigliceride, šećer u krvi i krvni pritisak.
2) Metabolički sindrom i medikamentozna terapija
Različiti lekovi i tretmani mogu pomoći u upravljanju uslovima koji doprinose metaboličkom sindromu.
Oni uključuju, između ostalog, statine (lekove za holesterol), lekove za krvni pritisak (antihipertenzivi), lekove za dijabetes, lekove za spavanje ili nesanicu.
U težim slučajevima metaboličkog sindroma, može se preporučiti i barijatrijska hirurgija, kao kategorija hirurških operacija namenjena da pomogne ljudima sa gojaznošću da izgube težinu.
Pored medikamentozne terapije, lečenje metaboličkog sindroma može obuhvatiti i psihoterapiju.
U pitanju su različite tehnike lečenja koje imaju za cilj da pomognu pacijentu da identikifuje i promeni nezdrave emocije, misli i ponašanja.
Bitno je napomenuti da je sasvim moguće, prvenstveno promenama načina života, a onda i putem lekova, preokrenuti metabolički sindrom.
Da li je moguće poremecaj metabolizma lecenje?
Kada je u pitanju poremecaj metabolizma lecenje, metabolički poremećaji imaju širok spektar tretmana u zavisnosti od toga šta uzrokuje ova stanja.
Mnoga od ovih stanja su genetskog porekla, ili su se javila usled disfunkcije organa ili poremećaja rada mitohondrija.
U navedenom smislu, lečenje poremećaja metabolizma može zahtevati doživotnu medikamentoznu terapiju ili korenite promene životnih navika, kako bi pacijent upravljao svojim simptomima.
Na primer, dijabetes tipa 1 zahteva dnevne injekcije insulina da bi se kontrolisao nivo glukoze u krvi.
Ljudima sa dijabetesom tipa 2 može biti potrebna kombinacija lekova i promena načina života, kao što su ishrana i vežbanje.
Ako se ne leči, poremecaj metabolizma može biti ozbiljno i opasno stanje.
Zato se preporučuje obavezan odlazak kod lekara ako osoba:
- neplanirano dobije ili izgubi na težini
- mora konstantno da mokri
- ima osećaj umora i slabosti
- svakodnevno povraća
- počinje da dobije žućkastu boju kože
Rano otkrivanje metaboličkog sindroma – Ključ ka uspešnom lečenju!
Problem sa metaboličkim sindromom, uslovno rečeno, sastoji se u tome što se uopšte ne moraju ispoljiti specifični simptomi koji ukazuju na metabolički sindrom.
Videli smo da postoje određeni simptomi, znaci ili indikatori koji mogu ukazivati na postojanje metaboličkog sindroma. Naročito je u tom pogledu indikativna gojaznost u predelu stomaka.
Statistički posmatrano, u najvećem riziku od metaboličkog sindroma su osobe starije od 50 godina!
Rana detekcija prvih znaka metaboličkog sindroma od krucijalnog je značaja za kompletno izlečenje.
Lekarksa ordinacija “Dr Nestorov” raspolaže posebnim pregledima i skrining programima koji služe za dijagnozu metaboličkog sindroma.
Za starije od 50 godina nudimo poseban senior skrining paket, sa čak 60 odsto popusta!
Ovaj jedinstveni paket sadrži niz temeljnih pregleda koji mogu detektovati metabolički sindrom u najranijim fazama.
Zahvaljući tome, možemo vam pomoći da na vreme sprečite sve potencijalne zdravstvene komplikacije povezane sa metaboličkim sindromom.
Metabolički sindrom nije doživotna osuda, već apsolutno reverzibilno zdravstveno stanje.
Čak i ako ne osećate bilo kakve simptome, preventivni zdravstveni pregledi nakon 50. godine su ključ za održavanje optimalnog zdravlja!
Zakažite svoj pregled u našoj ordinaciji već sada i otklonite svaku sumnju ili strah.