Kronova bolest ili regionalni enteritis predstavlja hroničnu, idiopatsku inflamatornu bolest digestivnog trakta koja ima segmentni karakter. Što znači da zapaljenje može da zahvati bilo koji deo digestivnog trakta – od usta, preko želuca i creva, pa do anusa. Mada u 60 odsto slučajeva zahvata terminalni ileum, tj. završni deo tankog creva i kolon, odnosno debelo crevo. Upravo u tome je glavna razlika u odnosu na drugu čestu zapaljensku bolest creva – ulcerozni kolitis, koji je lokalizovan na završnom delu debelog creva i rektuma.
Bolest je prvi opisao poljski hirurg Antoni Leśniowski 1904. godine. Iako se njegovo tumačenje nije u potpunosti razlikovalo od crevne tuberkuloze u Poljskoj se još uvek naziva Lesniovski-Kronova bolest. Ipak, najznačajniji doprinos za otkriće dugujemo Burrillu Bernardu Crohnu, po kome je i dobila zvanično ime. Ovaj američki gastroenterolog 1932. opisao je 14 slučajeva i predao ih Američkom medicinskom udruženju pod rubrikom “Terminalni ileitis: novi klinički entitet”.
Kronova bolest najčešće pogađa osobe između 15 i 40 godina života. Nažalost, tok bolesti je kod mlađih znatno teži.
S obzirom da epidemiološke studije ukazuju na porast broja obolelih lekarska ordinacija Braće Jerković, Dr Nestorov vam skreće pažnju na karakteristične simptome.
Zašto nastaje Kronova bolest?
Uzroci koji dovode do nastanka još uvek nisu otkriveni. Ranije se smatralo da stres i loše životne navike, posebno nezdrava ishrana i pušenje, izazivaju zapaljensko obolenje. Međutim, novija istraživanja su pokazala da oni nisu okidači, ali mogu da pogoršaju simptome.
Prema mišljenju stručnjaka glavni uzročnici jesu virusne i bakterijske infekcije. Naime, tokom borbe sa njima imuni sistem nekih organizama počinje da napada i ćelije gastrointestinalnog trakta. Kao posledica toga nastaje zapaljenski proces koji spada u autoimune bolesti.
Svakako, važnu ulogu ima i genetika. Utvrđeno je da mutacije na NOD2 genu aktiviraju abnormalan odgovor na normalnu crevnu floru, što može biti faktor nastanka Kronove bolesti. Zbog toga je rizik od pojave oko 8 osto kod dece u čijim porodicama je ona već registrovana.
Kako se manifestuje Kronova bolest?
Simptomi se obično razvijaju postepeno. Retko se javljaju iznenada. Njihov intenzitet varira tokom vremena, a mogući su periodi bez ikakvih simptoma, da bi usledila remisija.
Dijareja ili opstipacija, osećaj nepotpunog pražnjenja creva, bolovi i grčevi u stomaku, bol oko anusa, pa i krv u stolici karakteristični su znaci oboljenja. Prate ih povraćanje, smanjen apetit i gubitak težine. Zatim, pojava afti u ustima i visoka telesna temperatura.
U težim slučajevima javlja se anemija, hepatitis, kamen u bubregu, konjuktivitis, osipi na koži.
Ukoliko je zapaljenje zahvatilo želudac ili dvanaestopalačno crevo jedini simptom je bol u gornjem delu stomaka tokom ili nakon jela, ali često i on izostaje.
Komplikacije koje izaziva Kronova bolest
Kronova bolest može da izazove čireve na bilo kom delu gastrointestinalnog trakta. Ove otvorene rane se ubrzano šire dovodeći do fistula, koje se najčešće formiraju oko anusa.
Kako oboljenje direktno utiče na zidove creva, tanjeći ih usled nastanka ranica, može doći do opstrukcije creva, te je varenje otežano. Takođe, Kronova bolest utiče na koagulaciju krvi čime je povećana opasnost od stvaranja ugrušaka u venama i arterijama.
Najteža komplikacija jeste rak debelog creva.
Imajući ovo u vidu veoma je važno da se na vreme dijagnostifikuje. Utvrđivanje bolesti vrši se na osnovu laboratorijskih analiza i pregleda gastroenterologa, koja obuhvata i kolonoskopski pregled kako bi se otkrilo prisustvo granuloma, ulceracija i polipa.
Ako ste primetili neki od navedenih simptoma, zakažite pregled u lekarskoj ordinaciji Dr Nestorov.