Klostridija je sve češći problem ljudi danas, posebno kada je zbog pandemije korona virusa upotreba jakih antibiotika povećana.
U crevu čoveka nalazi se veliki broj različitih bakterija. Pod normalnim okolnostima one nisu škodljive. Odnosno, preovladavaju dobre nad patogenim, obezbeđujući funkcionisanje organizma. Međutim, ukoliko je narušen imuni sistem može doći do prekomernog razmnožavanja štetnih bakterija. Samim tim i do narušavanja prirodne ravnoteže koja može da izazove niz tegoba.
Upravo je klostridija jedna od koje svi pacijenti na antibiotskoj terapiji strepe.
Zašto je klostridija opasna?
Klostridija (Clostridium) je gram pozitivna, štapićasta bakterija veličine 3 do 8 μm. Loše podnosi kiseonik, te spada u anaerobne bakterije. To znači da se razmnožava i nastanjuje na mestima sa minimalnom ili nikakvom koncentracijom.
Postoji više vrsta koje su prisutne u crevima zdravih ljudi. Većina ne pravi nikakve probleme po zdravlje, ali postoje pojedine koje su veoma opasne. Tačnije, toksini koje one ispuštaju predstavljaju otrove koji napadaju ćelije domaćina.
U štetne vrste klostridija spadaju Clostridium botulinum čiji je toksin najjači poznati otrov i izaziva botulizam. Srećom, ova bolest je sve ređa među ljudima. Clostridium tetani dovodi do tetanusa, koji je zahvaljujući vakcinaciji gotovo iskorenjen. Clostridium perfrigens, Clostridium novyi i Clostridium histolyticum su uzročnici gasne gangrene, dok Clostridium septicum može da dovede i do sepse.
Najaktelnija, ujedno i veoma opasna, jeste Clostridium difficile koja izaziva ozbiljnu bolest poznatu pod imenom pseudomembranozni kolitis.
S obzirom da se od ove vrste zarazi više od polovine miliona pacijenata godišnje, pri čemu skoro 30.000 njih umre za mesec dana, lekarska ordinacija Braće Jerković, Dr Nestorov vam otkriva kako da prepoznate znake infekcije.
Kako se prenosi bakterija klostridija?
Loša higijena je glavni krivac za razvoj klostridije. Zbog čega je redovno pranje ruku i detaljna dezinfekcija obavezna kod pacijenata koji su na terapiji antibioticima.
Rizik je povećan kod osoba koje antibiotike koriste duži vremenski period ili više različitih antibiotika istovremeno. Sterenjem opasnost se povećava. Naime, osobe starije od 65 godina 10 puta su sklonije oboljevanju nego mlađi pacijenta. Češće se javlja i kod ljudi nakon operacije na gastrointestinalnom traktu, kao i kod onih koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu.
Klostridija je, pre svega, bolnička infekcija. Razlog za to jeste velika primena antibiotika u bolnicama, kako u terapijske, tako i u preventivne svrhe, dok je prenošenje sa kontaminiranih ruku posetilaca i drugih površina na već oslabljene pacijente vrlo lako. Javlja se kod 13 odsto pacijenata nakon samo 2 nedelje, a polovina koji su u bolnici duže od mesec dana je zaraženo njome.
Ipak, klostridiju ne treba vezivati samo za bolničke uslove. Istraživanja pokazuju 41 odsto registrovanih slučajeva zaraze tokom kućnog lečenja.
Koji su simptomi klostridije?
Iako se infekcija, obično, razvija u toku uzimanja antibiotika ponekad se može ispoljiti i 2 meseca nakon lečenja.
Simptomi variraju od veoma blagih, poput grčeva, bolne osetljivosti abdomena i dijareje, pa do veoma teških komplikacija kao što je upala debelog creva, tj. pseudomembranozni kolitis. Karakteristični znaci su vodeni prolivi i do 15 puta na dan, dehidratacija, mučnina, grčevi i bol u stomaku. Zatim, nadut ili tvrd stomak, gubitak apetita, groznica praćena temperaturom, a ponekad se javlja i krvava ili gnojna stolica.
Da bi se klostridija dijagnostifikovala vrše se laboratorijske analize stolice i krvi, a ponekad je neophodan i kolonoskopski pregled.
Pravovremeno reagovanje odgovarajućom terapijom je važno za sprečavanje nastanka težih simptoma. Zato na vreme posetite lekarsku ordinaciju Dr Nestorov.